Crnogorska narodna nošnja
Kulturno nasljeđe na prostorima savremene Crne Gore stvaralo se u složenim istorijskim okolnostima, kao proizvod dugovjekovnih antropoloških, etničkih i sociokultrnih prožimanja i simbioza.

Uvod 

Kulturno nasljeđe na prostorima savremene Crne Gore stvaralo se u složenim istorijskim okolnostima, kao proizvod dugovjekovnih antropoloških, etničkih i sociokultrnih prožimanja i simbioza.

                                 Knjeginja Milena, Jaroslav Čermak

Na ilirskoj praistorijskoj osnovi taložile su se, veoma prisutne, grčka i rimska antička civilizacija, koje su, zatim, doživjele brojne invazije varvarskih naroda sa sjevera. Najjača od njihslovenska struja, uspjela je da se stabilizuje, izrazitim prilagođavanjem autohtonoj kulturi. Stvaranjem sopstvene državne organizacije, Doklee, razvija se specifična i originalna kultura, koja će, relativno rano, dostići bitne osobenosti autoindentifikacije i identiteta zajednice na širem prostoru današnje Crne Gore. Nastavljanjem državne organizacije pod imenom Zeta, te bitne odrednice homogenizaije još se više učvršćuju, shodno tadašnjim srednjovjekovnim odnosima i uslovima. Kulturna samosvijest postaje toliko vitalna i aktivna da je kasnije omogućila dugovjekovne uspješne otpore neuporedivo većim silama koje su težile da je podrede i asimiluju. 

                                                   Njegoš, Johan Bes

Ta jedinstvena država sa hiljadugodišnjom tradicijom, zauzimala je mali, ali veoma atraktivan geografski prostor pomorja, okoline Skadarskog jezera, plodnih riječnih dolina Zete, Morače, Tare, Pive i Lima, sa izvanrednim planinskim masivima Orjena, Lovćena i Rumije, te Prokletija, Komova, Sinjajevine, Durmitora i Bjelasice. Smanjivala se i širila hodom istorije, zavisno od okolnosti, ali nikada nije dozvolila gubljenje sopstvenog identiteta i subjekta u međunarodnim uslovima. Imala je tu globalnu sudbinu da bude na razmeđi hrišćanskog raskola pravoslavlja i katolicizma sa svim opasnostima i reperkusijama koje su iz toga proizilazile. Kasnije, gotovo pet vjekova bila je okružena moćnom Otomanskom imperijom i njenim konstantnim naporima da je pokori. Međutim, baš ta osobenost vitalnog i prilagodljivog kulturnog identiteta, pokazala se kao odlučujuća snaga zajednice da se u novim naletima sile i prevare održi i još više ojača. Nažalost, dugovjekovna borba za opstanak, kao i brojni zemljotresi i druge prirodne nepogode, izazvali su uništenje ili degradaciju velikog broja spomenika kulture. Danas posjedujemo samo blijede tragove antičke i srednjovjekovne kulture sa ovih prostora. 

                                            Knjeginja Darinka

Proći će više od 470 godina od kada je Stefan Crnojević, utemeljitelj dinastije Crnojevića, otpočeo prve okršaje sa Turcima, pa do Balkanskih ratova, kada je konačno suzbijena turska dominacija na Balkanu, i Crna Gora, nastavljač državne tradicije Doklee i Zete konačno otklonila opasnost od ove orijentalne sile. U toj dugovjekovnoj borbi za opstanak, slobodu i nezavisnost, nekoliko puta je bila pregažena, ali se, poput feniksa, ponovo rađala jača i stabilnija. Nastala iz nužde i očaja, od ostatka nekada civilizovane države, mala Crna Gora će postati „kameni prijesto slobode“, simbol čojstva i junaštva i značajni moralni faktor u oslobodilačkoj borbi na čitavom prostoru Balkana. U hrišćanskom svijetu stvoren je kult Crne Gore i njena istorija je dobila mitske forme. Nakon nestanka dinastije Crnojevića, od početka XVI vijeka, ovom čudnom državom upravljaće vladike i Opštecrnogorski zbor, sve do sredine XIX vijeka kada postaje svjetovna država. 

 

Prethodna uopštavanja predstavljaju osnovu za shvatanje mjesta i uloge crnogorske nošnje u društvenom životu Crnogoraca. To je posebno važno kada je u pitanju razmatranje nastajanja i formiranja crnogorske ženske i muške svečane ili svitne nošnje, kao i crnogorske ženske i muške suknene nošnje, ali i niza drugih kulturnih fenomena koje karakteriše odijavanje Crnogoraca. 

Porijeklo i formiranje crnogorske nošnje

 

Dosadašnje ocjene i dilema

Pitanje porijekla i formiranja crnogorske nošnje do sada nije svestranije istraživano. Uglavnom su prezentirane proizvoljne ocjene ili pretpostavke, bez odgovarajuće naučne elaboracije. U stvari, većina istraživača smatrala je definitivnim da je Petar II Petrović Njegoš dao konačan izgled crnogorskoj svečanoj nošnji, a za suknenu rnogorsku nošnju nije postojao iole značajniji  interes. Formiranje mišljenja o Njegošu kao kreatoru imalo je svoju dosta ubjedljivu pozadinu koja je mogla impresivno da djeluje. Brojni „njegošolozi“ „ozračeni“ Njegoševom genijalnošću, pripisivali su mu čitav niz zasluga u najrazličitijim sferama života Crnogoraca, pa i na planu odijevanja. Uz to asocijacije na Njegoševe portrete u svečanoj crnogorskoj nošnji, pogotovu izvanredni portret Johana Besa, nametala je „rješenje“ pitanja oko nastanka crnogorske svečane nošnje...

(kompletan tekst u Renome-u br.7)

Iz knjige – Crnogorska narodna nošnja
Autor: mr. Zorica Mrvaljević
Fotografije: Lazar Pejović
 
 
 
 
Magazin Renome | 2014 all rights reserved | powered by InfoBit