Etno selo Pobori
Etno selo “Pobori” se nalazi u istoimenom selu na dvanaest kilometara udaljenosti od Budve ka Cetinju,sa sjeveroistočne strane hotela “Zamak”, udaljeno dva od magistralnog puta i tri i po kilometra od manastira Stanjević

Etno selo Pobori

Etno selo “Pobori” se nalazi u istoimenom selu na dvanaest kilometara udaljenosti od Budve ka Cetinju,sa sjeveroistočne strane hotela “Zamak”,  udaljeno dva od magistralnog puta i tri i po  kilometra od manastira Stanjevići.

U podlovćenskom skutu s pogledom na budvansku panoramu,  predstavlja pravo mjesto za odmor u vrelim ljetnjim mjesecima. Na 785 m nadmorske visine gosti mogu uživati u nacionalnoj kuhinji, ribljim i mesnim specijalitetima, pečenjem  ispod sača, domaćem mlijeku i neizostavnoj domaćoj pogači.  

Etno selo ima  šest kućica sa potrebnim  sadržajima, sušaru, konobu, restoran, terasu sa roštiljem i kaminom, čistu izvorsku vodu sa Velike česme sa koje su  gasili žeđ i Sveti Petar Cetinjski, vladika Sava,  Petar Petrović Njegoš i drugi. Vlasnik etno sela Pobori Ljubo Brajić  vratio se na ognjište predaka.

Poslije 33 godine bavljenja ugostiteljstvom, vlasnik prvog privatnog hotela u  Crnoj Gori, odlučio se za novi vid turističke ponude sa kompletnijim sadržajem u vazdušnoj banji, udaljenoj od buke i gužve gdje gost danju uživa u moru i suncu na plaži, a noću na čistom planinskom vazduhu odmara uz simfoniju prirode i tradicije koje ovdje imaju veoma bogatu priču.

Ljubo je uvjeren da planinski turizam može biti nosilac  razvoja crnogorskog turizma, samo da mu država posveti dovoljnu pažnju i sjever Crne Gore bi bio izuzetno razvijen.  Ljubo je gradio i hotel „Zamak“ koji je kasnije prodao, a ujedno je i jedan od najvećih donatora obnove manastira Stanjevići.

Planira da obnovi crkvu Svetog Đurđa (Georgija) na brdu Đurđevac, koje se nalazi na jugozapadnoj strani manastira Stanjevići.

Kaže da to radi iz ljubavi želeći da pomogne očuvanju tradicije ovog kraja i ponovnog vraćanja života u Pobore. 

 

Tri hrasta Svetog Petra Cetinjskog

Prema predanjima Maina i Pobora (Vlado Đ. Duletić „Tri hrasta Vladike Svetog“), ovdje je Petar Prvi Petrović zasadio svojom rukom tri hrasta. Kako Ljubo kaže, takvih nema niđe na Primorju.

Jedan zapadno od manastira na putu ka brdu Đurđevac, na Peraj brijegu, koji je izgorio u požaru,

drugi u neposrednoj blizini ulaza u manastirski kompleks i treći kod Velike česme ili, kako je mještani zovu, Velja česma, koja se nalazi sa sjevernoj  strani  etno sela Pobori. Hrast na Peraj brijegu je izgorio i od njega su ostale grane na livadi i danas svjedočeći njegovo postojanje i pripovijedajući priču Crnojevića da se ne zaboravi. Drugi hrast na ulazu u kompleks manastira dočekuje rado goste namjernike i uvodi nas u jednu novu priču o ćutanju molitve u oltaru crkve Sv. Trojice oko 150 godina i ponovnom njenom oživljavanju u ruševinama manastira.  Tri hrasta simbolizuju Sveto Trojstvo s jedne, a sa druge strane tri rane Petra Prvog koje je zadobio u bitkama sa Turcima (dvije u bici na Martinićima a treću u borbi na Ljubotinju). 

 

Putem Petra Prvog

Kako bi se bogata istorijska priča ovog mjesta približila posjetiocima, Vlada Đ. Duletić perdlaže da se markira staza  „Putem Petra Prvog“ na relaciji: hotel „Zamak“ – Velika česma – Stanjevići – Peraj brijeg – Đurđevac – Gornji Pobori – Donji Pobori – hotel „Zamak“ (u dužini oko 10 km.  Etno selo “Pobori” želi da nastavi priču predaka i prenese je  gostima ovog kraja. Za ljubitelje planinarenja u gotovo netaknutoj prirodi, u ovom kraju ima više markiranih planinarskih staza različitih  dužina koje povezuju kulturno nasljeđe sa prirodnim ljepotama, stvarajući kompletnu kulturno- turističku ponudu. 

Manastir Stanjevići

Od etno sela Pobori do manastira Stanjevići (dobio naziv po poborskom bratstvu Stanjevića, kasnije Kapisoda) vodi put dug tri i po km. Manastirski kompleks je kroz vjekove mijenjao namjene. Od zamka Crnojevića, manastira za vrijeme dinastije Petrović, preko vojnog utvrđenja Austrije i nakon  oslobođenja ponovo se vraća vjerskoj namjeni.

Vladika Sava Petrović je 1736. godine podigao manastir i crkvu Sv. Trojica. Cetinjski ljetopis čuva zapis koji govori o podizanju crkve u Stanjevićima “Ljeta Hristovog 1736 godine sagradi vladika Sava na Stanjeviće crkvu hram živonačelnije Trojica i manastir…”. Stanjevići su izuzetno važan, ne samo vjerski, nego politički, kulturni i  prosvetiteljski centar za istoriju Crne Gore u XVIII I XIX vijeku.  Vladika Danilo Šćepčev Petrović (rodonačelnik  dinastije Petrović Njegoš)  se sklonio u Stanjeviće kada je vezir Ćuprilić opustošio Crnu Goru i razrušio Cetinjski manastir. Vladika Sava Petrović, koji je u Stanjevićima gotovo stalno boravio, bio je posebno vezan za Stanjeviće. Sveti Petar Cetinjski je svoje poslanice  pisao u manastiru Stanjevići, koji su se za njegove vladavine zvali “druga prestonica Crne Gore”. U manastiru je radila škola za opismenjavanje, koju je pohađao i Petar I Petrović. Ovdje  je izglasan prvi Crnogorski zakonik Petra I (1798). Smrću Petra I manastir polako gubi na značaju. Njegoš je 1838. bio primoran da ga zajedno sa manastirom Podostrog proda Austriji. Pobori uspijevaju da u Bokeljskom ustanku (1869) osvoje manastir i kako ne bi dozvolili da ponovo posluži austrijskoj vojsci kao utvrđenje, Pobori su minirali manastir. Sedamdesetih godina XX vijeka manastir je djelimično rekonstruisan, ali ga zemljotres 1979. ponovo ruši. Sredinom devedesetih godina počinje njegova ponovna obnova koja i danas traje. Manastir je sa sjevera oslonjen na sigurnost podlovćenskog krša, dok se sa južne strane vidik pruža na budvansko polje i morsku pučinu koja ga vezuje sa talasima dalekih predaka i otima od zaborava njegovu ulogu u crnogorskoj istoriji. 

 Crnogorski vladari su iz ovog manastira utkali slobodarske, moralne, duhovne, političke, pravne i poetske vrijednosti u biće crnogorskog naroda. 

Sa jugozapadne strane manastirskog kompleksa se nalazi brdo Đurđevac sa ostacima srednjovjekovnog utvrđenja i  crkve Stefana Crnojevića posvećene  Sv. Đurđu (Georgiju). 

Etno selo Pobori

Contact: 00 382 33 560 356

00382 69 030 117

00 382 67 503 384

 
 
Magazin Renome | 2014 all rights reserved | powered by InfoBit