Evropski fondovi šansa razvoja
“Važni problemi sa kojima se suočavamo, ne mogu se riješiti na istom onom nivou razmišljanja na kojem smo bili kada smo ih stvorili“. Albert Ajnštajn
Crna Gora u predpristupnim pregovorima treba da usvoji 80 odsto evropskih propisa,  a ostalih 20 odsto, pet godina po prijemu u članstvo Evropske Unije. Usvojiti propise u Skupštini Crne Gore je mnogo jednostavniji proces od primjene tih propisa u praksi, kako bi svaki građanin osjetio poboljšanje u oblasti svojih djelovanja. Jedan od načina kako da ostvarimo svoje ciljeve i realizujemo ideje, su Evropski fondovi, promjena sistema vrijednosti, udruživanje stručnjaka i stvaralaca, institucionalno vrjednovanje stvaralaca kulturnog nasljeđa i td. Naš sagovornik na tu temu je gospodin Boško Nektarijević, Senior Ekspert Evropske Komisije.

 

 
Boško Nektarijević

Boško Nektarijević je Senior Expert u Evrospkoj Komisiji i redovno drži predavanja na teme,  kako napisati predloge za EU fondove, unaprijediti liderske sposobnosti,  kako da zemlje Balkana razviju svoj potencijal, sprovedu reforme i maksimalno iskoriste EU fondove. Radio je na brojnim EU programima i projektima, vodio kao izvršni menadžer Balkansku Bezbedonosnu Mrežu, Evropsku Trening Akademiju a trenutno radi u Evropskoj Komisiji u Briselu kao trener Izvrsne Agencije za Srednja i Mala Preduzeća, gdje vodi Master za EU fondove. Preko 7000 klijenata, među kojima su najuglednije svjetske kompanije, vlade razlicitih država, akdameske ustanove i bezbjednosne službe koje su evaluirale njegove usluge sa najvišim ocjenama. Kao pisac projekata radi za Top 10 Europe Aid contractors i lidere u H2020 areni. Diplomirao je menadžment u Parizu na poslovnoj školi IFAM. Magistrirao je na Solvay Brussels School of Economics and Management, Univerziteta u Briselu, a specijalizaciju završio na Harvard Univerzitetu.

 

Instrumenti podrške
Balkan ima na raspolaganju širok spektar instrumenata podrške, tj. EU programa koji omogućvaju grantove – bespovratne donacije, čiji su ciljevi definisani jos 2012-13. godine i zvanično objavljeni za period od 2014 do 2020. godine (www.europa.eu  je dobar izvor informacija o prioritetima EU). Veoma malo ljudi je upoznato sa svim instrumentima i procedurama, pa je iskorišćnost tih fondova  slaba, kao i “impact” - učinak i rezultati koje je EU ostvarila u odnosu na zajednički definisane ciljeve država Balkana i Evropske Unije. Većina državnih organa je upoznata sa programom  IPA2, gdje ima dosta učesnika iz Crne Gore. Međutim, analize Evropske Komisije pokazuju da su zemlje Balkna na začelju, tj. sa najnižim stepenom iskorišćenosti fondova i rezultatima gotovo u svim ostalim programima. Crna Gora je konkretno pri dnu liste. Ako pogledamo izvestaj Court of Auditors ni programi IPA1 ni IPA2 nijesu za pohvalu.
Uzroci su očigledni, počevsi od zaustavljenog procesa proširenja Evropske Unije i zapostavljanja Bakana od strane EU poslednjih godina, ekonomske krize, migracija, Brexit-a, ograničenih kapciteta drzavne uprave na Balkanu, zahtjevnih procedura za korisnike i na kraju, naravno, suštinskog nerazumevanja da su EU programi napravljeni da se ostvare ciljevi Evropske Unije, a ne želje gradjana Balkana. Pa korisnici, ukoliko nemaju iskustva, često utroše više vremena, truda i sopstvenih resursa, nego sto im se vrati kroz donacije. Samim tim, potencijalni aplikanti u Crnoj Gori imaju slabu motivaciju, najčešće biraju “prečice”, tj. “stranputice”,   dok pokušavaju da promovišu svoje ciljeve i interese, bez dubljeg razumijevanja da li se to uklapa u širi (EU) kontekst.  “State of the Union” (Stanje EU), govor koji je Juker održao a koji  je definisao nove političke prioritete, izvjesno će imati veoma snažan uticaj na Crnu Goru i Srbiju za koje je Junker naglasio da treba osnažiti proces pridruženja, ali i procese nivoa vladavine prava, zaštite ljudskih prava, sloboda i demokratskih reformi, koji su posledenjih godina značajno ugroženi. Analize ukazuju da većina Balkanskih zemlja ima “fake democracies” tj. da vladajuće elite “prikazuju javnosti demokratiju” a u realnosti sprovode autoritarne oligarhije, koje su u suprotnosti sa uslovima za članstvo u EU i suštinski ne ispunjavaju kriterijume iz Kopenhagena.
 
 
 
Nažalost, čak ni u visokim političkim krugovima ne vidim potpuno razumijevanje novih Junkerovih ciljeva, a jos manje u državnom, NVO sektoru i privredi. Većina je do sada navikla da “gleda kroz prste” za loše prakse u državnom sektoru, zarad kratkoročnih političkih ustupaka koje zemlje Balkana čine EU. Lično ne očekujem suštinske reforme u nekom kratkom roku. Medjutim, jasno je da Evropska Unija želi da zaštiti svoje interese, prije svega ekonomske i bezbjednosne, i da izbegne posljedice dalje destabilizacije Balkana koji tone u ekonomsku krizu, nacionalizam i totalitarizam. Koliko je vjerovatno da će Junker uspjeti perspektivu članstva u Crnoj Gori i Srbiji  da učini dostupnom i atraktivnom, vidjećemo uskoro. Crna Gora će u najskorijem roku imati izuzetno veliki broj otvorenih konkursa za bespovratna sredstva i puno novca na raspolaganju, kako bi se osnažio proces pridruženja, posebno u onim oblastima gdje je Crna Gora imala najvećih problema po izvjestaju Evropske Komisije iz 2016. godine. Dakle, biće prilika da se “privuku donacije i investicije”, ali sadašnji kapaciteti u Crnoj Gori su veoma limitirani da se ta šansa u potpunosti iskoristi, na dobrobit svih građana, kvaliteta njihovog života i da se ojača  ekonomija zemlje.
 
 
Povećanje iskorišćenosti EU fondova
Dosadašnje iskustvo govori da su članice Evropske Unije koje su iskoristile najviše fondova, bez izuzetka imale dobro organizovanu sistemsku podršku. Preciznije, sa najvišeg političkog nivoa su jasno postavljeni zadaci da se maksimalno iskoriste sredstva i naprave efikasne strukture za podršku svima koji žele da koriste sredstva EU, bez političke diskriminacije, preduzetnicima, kompanijama, akademskoj zajednici i svima koji koji su iskazali inicjativu da rade na transformaciji društva ka Evropskim vrijednostima.  Dakle, neophodno je da se ujedine svi akteri koji prepoznaju interes da se maksimalno iskoriste sredstava i da se angažuju i plate najbolji stručnjaci koji žele da pomognu. Naravno, izbor ne smije da se sprovodi po rodbinskoj liniji i « političkoj podobnosti» nego po efikasnosti stručnjaka. Većina državnih struktura na Balkanu još uvijek nije razumjela proces globalizacije, na primjer, da mene i moje kolege plaćaju Njemačka, Turska, Irska, Hrvatska, Slovenija i brojne druge države za svoje projekte, u isto vrijeme dok boravimo na plažama Crne Gore. Šteta je da Vlada Crne Gore ne koristi svoje turističke potencijale, prirodne ljepote, domaćinske običaje i kulturno nasljeđe,  da okupi vodeće stručnjake za EU fondove i da im omogući sve povoljnosti da borave i rade za Crnu Goru. Vjerujem da bi mnoge moje kolege, koliko i ja, zavoljeli Crnu Goru. Važno je da se finansijski instrumenti EU ne zloupotrebljavaju previše u poiltičke svhe, što je veliki izazov za sve vlasti na Balkanu, pa ni Hrvatska nije bila izuzetak. Ali je iskazala tokom prethodne Vlade zadovoljavajući stepen efikasnosti i ostvarila značajno bolje rezultate od svih drugih zemalja Balkana. Hrvatskoj su i političke prilike išle na ruku 2012. godine za prijeem u članstvo Evropske Unije. Sjećam se da je Evropska Trening Akademija tada okupljala u Hrvatskoj lidere EU fonding arene. Trenutno je situacija u Hrvatskoj značajno regresirala, ali kao zemlja članica EU, Hrvatska sada ima na raspolaganju znatno veća finansijska sredstva.
 
 
 
Završi mi to pa kad dobijemo da podijelimo pare
Nijesam uradio ozbiljnu analizu, pa ne mogu da procijenim koliko je Crna Gora u stanju da iskaže “političku volju” da vladajuća elita napravi “pozitivnu selekciju”  i zaposli najbolje ekspete do kojih može da dođe, kao stručnu podršku organizacijama koje apliciraju za EU fondove. Koristan savjet za svaku, pa i ovdasnju vlast je,  da ne “govori ekspertima sta oni treba da rade” nego da “sluša šta eksperti kažu” i da im omogući uslove za rad. Nije nemoguće, jer vidim da postoje inicijative nekih ljudi iz vrha vlasti. Doduše, primjećujem veliku fragmentaciju i takmičenje pojedinačnih inicijativa. Korisno bi bilo sve uvezati i nadvladati strahove “da neko ne vidi koliko ne znamo” ili kako mi to radimo “stapom i kanapom”. Niko se nije rodio naučen a dinamika promjena na tržištu zahtijeva stalno usavršavanje i inovacije.
Izuzetno volim Crnu Goru i od najranije mladosti sam duboko vezan za tradiciju i kulturu Crnogoraca. Na žalost, znanje se danas u Crnoj Gori “ne plaća”, a kultura je poslednjih godina postala takva da se “dogovara” umjesto što se profesionalno radi, što odbija ozbiljne pforesionalce. Najbolji eksperti nemaju interesa da rade sa organizacijama iz Crne Gore, pa one sada dobijaju podršku malog broja vodećih stručnjaka. A evidentno je kakvi su rezultati sadašnjih dogovora (“Završi mi to pa da podijelimo kad dobijemo pare”), ili angažovanja nekonkurentnih pisaca projekata. Ovog momenta je izvjesno najbolji način da se svi koji imaju inicijativu usmjere ka stručnjacima koji mogu da pomognu. Veliki izazov je napraviti procjenu “ko zaista umije i zna” da pomogne, jer javnost Crne Gore nije upoznata da postoje jasni kriterijumi kako se “mjeri” stručnost u konsultanstkoj areni za EU fondove.  
 
Kao zvanični Senior Ekspert u EU sa preko 15 godina rada na najzahtjevnijim programima i projektima EU, pružanja podrške Vladama, velikim i malim kompanijama , nerijetko se susrijećem sa priučenim “stručnjacima” koji dominiraju u lokalnim zajedniciama na Balkanu i prave više štete no koristi. Nekad nesvjesno, iz neznanja, a nekada da bi zaštitili svoja tržista i pozicije. Srijećem i puno stranaca koji se predstavljaju kao eksperti. I najčešće uticajne grupe sa Balkana nominunju vladama i kompanijama svoje miljenike, stučnjake, kako bi poslije zajedno dijelili novac.  Ne želim da kritikujem takav pristup niti da opisujem detaljnije čega sam se sve nagledao, jer poštujem da se svako bori da preživi i zarađuje u ovim teškim vremenima na Balkanu. Ali, vjerujem da je najznačanija poruka za državu i građane da na osnovu referenci, projekata koje su eksperti uspješno sproveli, njihove edukacije, liste klijenata za koje su radili, video snimaka na YouTube, publikacija na LinkedIn-u i td., sami procijene od koga mogu da očekuju efikasnu podršku. Dakle, na građanima je da se informišu, procijene i preduzmu inisijativu. A na vlastima da promovišu one koji su najuspješniji. Takođe, da unesemo malo duha u EU birokratiju, značajna poruka i jedini ispravan odgovor  je: “NE!” na najčešće pitanje koje čujem u Crnoj Gori od biznis lidera: “Mozes li mi završiti to pa da podijelimo pare?”.  Znanje, iskustvo, network, sposobnost, kao u svakom poslu treba cijeniti i platiti onoliko koliko vrijede. Što sve države koje imaju najviše uspjeha u korišćenju fondova godinama već rade iz svojih budžeta. A uspješne kompanije se bore oko najboljih konsultanata. Da pojasnim, iako radim za EU i vodim Evropsku Trening Akademiju, kao konsultanta trenutno me plaća i nekoliko kompanija, među njima i prva na listi najuspješnijih Europe Aid kontraktora, po satu mog rada, koliko je prosječna plata u Crnoj Gori, da za njih pišem projekte. Pa pored sve dobre volje i ljubavi za Crnu Goru,  postavlja se pitanje kakve bi interese mogli vodeći konsultanti da imaju, da sa nekim na lokalnom nivou  prave neizvjesne dilove “da podijelimo”. Većina ljudi u Crnoj Gori nema pravi pristup prema onima onima koji su “guru”- i u ovome zanatu, a ni elite ne razumiju, da je ovo izuztno konkurento tržište kada se radi o “velikim parama” gdje se takmičite sa najsposobnijima u svijetu. Najbolje privlače prave vrijednosti, po pravilu biraju da rade sa najboljima i tamo gdje imaju odlične uslove.

Razgovarala: Radmila Krgović

Kompletan intervju možete pročitati  u jubilarnom izdanju časopisa Renome....
 
 
 
Magazin Renome | 2014 all rights reserved | powered by InfoBit