Učesnici promocije:

mr Svetlana Perović, tema: Transdisciplinarnost u kontekstu odrzivog razvoja

mr Nikola Markovic, tema: Uloga umjetnosti i dizajna u razvoju kulturnog turizma

istoricarka umjetnosti Tijana Samardzic, tema: Očuvanje kulturne baštine

Izlaganje Milana Radovića,  tema: Kanjonig 

Dragan Gačević, autora knjige „Podmorje Crne Gore“ i Izvršni  producent istoimenog televizijskog  serijala, tema: Podmorje Crne Gore 

Radmila Krgović urednica časopisa Renome – tema: kulturni turizam i savremena turistička ponuda.

Medijator: mr Snežana Burzan

 Snežana Burzan, Milan Radović, Tijana Samardžić, Dragan Gačević, Svetlana Perović  i Radmila Krgović

 

Izlaganje urednice časopisa Renome Radmile Krgović na temu: Kulturni turizam i savremena turistička ponuda:

"Da bi ovaj broj Renomea  izgledao ovako kako izgleda,  zaslužan je tim koji je na njemu predano radio. U ovom broju možete pročitati tekstove: Crnogorska nošnja – autor mr Zorica Mrvaljević , Nematerijalna kulturna baština - mr Anastazija miranović, Carev most – Gordana Saičić, Dobre vile – mr Pera Pavlica Dragišić,  Ilirski grad Meteon – mr  Magdalena Radunović,   Podmorje Crne Gore –  Marija Čolpa,  intervju sa slikarom Lukom Berberovićem,  Zaštita životne sredine – mr Bojan Bašanović,  pola vijeka tradicije Akcionarskog društva „Plantaže- 13.jul“, Kanjon rijeke Grlje-Milan Radović,  koji u svakom broju čitaocima približava neotkivene ljepote crnogorskih kanjona,  koje većina nas prvi put otkrivamo na stranicama Renomea, Ljepota klasičnih stilova – Izabela Galović Ninić. Za lekturu je zadužena Ljiljana Bošković, prelom i dizajn časopisa je uradio Branko Balšić,  naslovna strana Ćemer – ženski srebrni pojas, fotografija  Lazara Pejovića. 

Prvi broj časopisa je izašao iz štampe 08. Marta 2010. godine i iz broja u broj nastojimo da opravdamo povjerenje naših čitalaca. Mi smo pioniri promovisanja jedne nove oblasti – kulturnog turizma u Crnoj Gori, a za sve nove stvari potrebno je vrijeme da zažive na pravi način. Kultura i turizam su komplementarne grane koje su jedna drugoj podrška i nadogradnja. Crna Gora ima izuzetno bogatu kulturnu baštinu kako materijalnu tako i nematerijalnu. Ona je  je inspirisala i danas inspiriše  pjesnike, filozofe, slikare i druge umjetnike svojim bogatstvom prirodnih ljepota i duhom naroda koji je prepoznatljiv  svojom neobičnošću kroz vjekove. Časopis Renome nastoji da sačuva od zaborava vrijednosti iz kulturne baštine i prirodnih potencijala Crne Gore.  Jer  ako ne poštujemo ono što smo naslijedili, ne možemo ni novim  generacijama dati primjer kako da oni sačuvaju ono što mi stvaramo danas. Iz tog razloga želimo dati akcenat na vrijednosti koje traju i koje su veza među generacijama. Časopis Renome  u svakom broju nastoji da čitaocima  približi teme i priče iz Crne Gore i šire, koje će  odagnati dileme i upotpuniti nova saznanja  o kulturnom nasljeđu i prirodnim  ljepotama kojima Crna Gora obiluje. Dvojezično izdanje omogućava da sadržaj časopisa bude dostupan i strancima koji borave u Crnoj Gori i na taj način upoznaju njene vrijednosti."

Izlaganje mr Svetlane Peroić na temu: Transdisciplinarnost u službi održivog razvoja

"Prvo, želim da se zahvalim urednici Radmili Krgović na pozivu da učestvujem u ovom projektu i da konstatujem zadovoljstvo što  je na crnogorskoj kulturnoj sceni  nastao i razvija se časopis Renome, sa  jasno profilisanim  sadržajem,   interdisciplinarno artikulisanog karaktera i koji  je energično  orijentisan ka  produkciji   pozitivnih   vibracija  na savremene  glokalne  izazove    u  kontekstu  održivog razvoja .

Kulturno okruženje je najdragocjenija imovina ljudskog društva, a kultura  upravljanja prostorom postala je značajna mjera kulturnog  nivoa društva u 21. vijeku,  koja, izvjesno,  može da odigra odlučujuću ulogu za budućnost civilizacije.

Održivi razvoj kao integralni ekonomski, društveni, ekološki, tehnološki, kulturni razvoj , usmjeren ka zaštiti i unapređenu životne sredine, podrazumijeva  integralno  angažovanje odnosno   zahtijeva rekonceptualizaciju konvencionalne prakse promišljanja i upravljanja kulturnim prostorom,  koja je dominantno disciplinarne autonomne orijentacije.

Proklamovanim deklaracijama i poveljama o održivom razvoju, krajem prošlog vijeka ,  koje su nastale kao reakcije na neadekvatan odnos prema životnoj sredini, prirodnim resursima, graditeljskom nasljeđu,  ukupnoj kulturnoj baštini, na početku 21. vijeka, a podstaknuto  globalnim izazovima , aktuelizovana je   istraživačka dimenzija u cilju artikulisanja  kolaborativne istraživačke prizme u procesu  razvoja  i upravljanja životnom sredinom. 

Istraživanja pokazuju da je potrebna  nova era društvenog, ekonomskog i ekološkog razvoja, koja će se bazirati na integrisanom  znanju i istraživačkoj konstrukciji. Izvjesno je da je odgovore na kompleksne izazove današnjice potrebno konstruisati na interdisciplinarnoj i transdisciplinarnoj platformi u cilju održivih rješenja i održivog razvoja. U tom pravcu, kulturni turizam podrazumijeva interdisciplinarno istraživanje.

Interpretacija kulturnog prostora, konstruisana na interdisciplinarnoj platformi, razvija konekciju različitih svjetova arhitekture, umjetnosti, planiranja, očuvanja, vizuelnih umjetnosti., multimedija , pozorišta, muzike,  književnosti, antropologije, filozofije, psihologije, i td.  angažujući  nove, održive oblike vrijednosti i potencijala kulturnog prostora.

Plasiranje , na taj način, kulturnoj  i stručnoj javnosti vrijednosti kulturnog  turizma Crne Gore, koji je specifičan, nedovoljno istražen , edukativan, atraktivan  za lokalno društvo,  a naročito za turiste koji preferiraju istraživački kulturni turizam, izuzetno je značajno za promociju Crne Gore. Istraživanje i promovisanje neotkrivenih  ili nedovoljno istraženih oblika kulturnog turizma u Crnoj Gori  jeste izazov,ali i prilika da se valorizuju i snažnije interpretiraju kulturne vrijednosti crnogorskog predjela, naročito  drugim kulturama, što časopis Renome dvojezičnim prikazom sadržaja, u velikoj mjeri,  obezbjeđuje.

Časopis Renome,  će, sigurna sam, energičnim angažovanjem urednice Radmile Krgović i saradnika,  nastaviti da istražuje  važne teme iz kulturnog turizma kroz interdisciplinarni pristup,  i promovisati  sadržaje i vrijednosti,  od prirodnih do artificijelnih  u raznolikom i  intenzivnom kulturnom bogatstvu  crnogorskog prostora, ali i drugih kulturnih ambijenata."

mr Nikola Marković, Tema: Uloga umjetnosti i dizajna u razvoju kulturnog turizma

istoričarka umjetnosti Tijana Samardžić, tema: Očuvanje kulturne baštine

"Najprije želim da izrazim zadovoljstvo što učestvujem u promociji časopisa Renome, čiju misiju od prvog broja podržavam posebno zbog značaja koji ima u promociji kulturne baštine.

Bilo bi pretenciozno sa moje strane da večeras pokušam da dam odgovor na pitanje što sve podrazumijeva kompleksan i složen sistem zaštite i očuvanja kulturnog nasljeđa. Uvažavajući pozitivan duh koji se odražava u esteteci i sadržaju časopisa takođe ne želim da govorim o problemima koji evidentno postoje u ovoj oblasti. Dakle, pokušaću da sumarno dam pregled zaštite kulturnih dobara u prošlosti i sadašnjosti i  istaknem značaj popularizacije kulturne baštine kao osnovnog elementa za razvoj kulturnog turizma.

Osnovno je pitanje što u suštini podrazumijevamo pod pojmom kulturna baština?

Riječ baština je uobičajeni termin kojim se često obilježava sveukupno kulturno nasljeđe. Kulturna baština prenosi specifične podatke i poruke iz prošlosti u sadašnjost i čuva ih za budućnost. Za razliku od kulturne baštine koju čini sveukupan fundus kulturnih vrijednosti, kulturno dobro je pravni pojam za njene valorizovane segmente. Gruba klasifikacija kulturnu baštinu dijeli na materijalna i nematerijalna dobra, dok materijalna dobra mogu biti nepokretna i pokretna.

Crna Gora je država koja baštini kulturno blago koja obuhvata širok spektar materijalnog i nematerijalnog stvaralaštva. Vrijednost crnogorske kulturne baštine posebno se nalazi u njenoj raznovrsnosti. Naime, na ovom prostoru se prožimaju uticaji brojnih kultura koje imaju svoje prepoznatljivosti. Jedinstveni geopolitički položaj i buran istorijski razvoj podario je Crnoj Gori slojevitu kulturnu baštinu vrijednu u dometima i bogatu u raznolikostima. Na ovom tlu čuvaju se materijalna svjedočanstva civilizacija Mediterana, Istoka i Zapada, Osmanske i Habsburške imperije, kao i vrijedni sačuvani ostaci autentične baštine. Ipak, najvrednija odlika kulturnog blaga Crne Gore leži u činjenici da u svim granama umjetničkog stvaranja od arhitekture i skulpture do slikarstva i primijenjene umjetnosti nijesu preuzimani gotovi modeli i stilovi iz kultura i civilizacija čiji su se uticaji na ovom prostoru ukrštali, već su prilagođavani našem prostoru i čovjeku. Kao ilustrativan primjer ove tvrdnje navešću srednjovjekovne zadužbine Balšića na goricama Skadarskog jezera. I mnogi drugi objekti sakralnog i profanog karaktera čine nespornu jedinstvenu cjelinu sa ambijentom u kome su nastali i sa kojim su tokom svog trajanja srasli. Ovdje bih navela i kulturno istorijske cjeline kao na primjer Istorijsko jezgro Cetinja, Stari grad Bar i naravno područje Kotora, kao i mnoge još uvijek nevalorizovane seoske ambijentalne cjeline na čitavom prostoru Crne Gore.

U savremenom društvu kulturna dobra uživaju dvostruku pravnu zaštitu na nacionalnom i na međunarodnom nivou. Naime, po temeljnim postulatima sadržanim u instrumentima međunarodnog spomeničkog prava svaka država ima pravo da svojim suverenitetom baštini naslijeđene kulturne vrijednosti, ali i da ih čuva ne samo kao svjedočanstvo kontinuiteta postojanja već i kao neodvojivi dio cjelokupne kulturne baštine čovječanstva. Međutim, kada se nađemo pred nekim kulturnim dobrom bilo da se radi o vrijednoj građevini, gradu ili ruralnom naselju, dokumentu, umjetničkom, etnološkom ili zanatskom predmetu pitamo se kako su ostali očuvani kao kulturna baština. Naravno iz razloga što su naši preci ulažući umijeće i sredstva u stvaranje tih djela htjeli da ih sačuvaju za sva vremena. Crnogorci su i prije uspostavljanja organizovanog sistema pravne i institucionalne zaštite imali odnos prema starini kao potvrdi identiteta. Stari rukopisi, povelje, knjige čuvani su kroz burnu istoriju i pored svih nedaća kao nešto najvrjednije. Potsjetiću na čuvenu sliku Jaroslava Čermaka – Spasavanje slika iz Dvora.

Korijeni pravnih propisa o očuvanju graditeljske baštine nalaze se u statutima autonomnih jadranskih gradova kao što je Statut grada Kotora iz 1332. i Statut grada Budve iz 1426. godine, čije je izvode časopis Renome u nekom od prošlih brojeva objavio. Takođe u jednom od izdanja prepoznat je značaj Građevinskog zakona iz 1931. godine, bitnog ne samo sa aspekta pravne istorije već i doprinosa u očuvanju graditeljskog nasljeđa.

U ranom periodu crnogorske pravne istorije postoje pojedinačne odredbe u okviru drugih pravnih propisa koje se najčešće odnose na područje imovinskih prava, sa posebnim akcentom na zaštitu, pokretnih ili nepokretnih stvari vjerskog ili crkvenog značaja, a koje su se posrednim putem odnosile na očuvanje spomenika. Važno je istaći da je prvi savremeni spomeničko-pravni princip Crna Gora usvojila potpisivanjem Haških konvencija o zakonima i običajima rata na kopnu iz 1899. i 1907. godine, koje sadrže odredbe vezane za zaštitu kulturnih dobara u slučaju rata. Sa završetkom Drugog svjetskog rata nastaje i razvija se organizovani sistem zaštite kulturnih dobara. Od tada do danas umnožavaju se pravni propisi kako na nacionalnom tako i na međunarodnom planu, kojima je cilj zaštita kulturnih dobara i regulisanje brojnih pitanja u neposrednoj i posrednoj vezi sa njima. Za razliku od evropskih zemalja gdje zakoni iz oblasti kulture traju dugo, na prostoru bivše Jugoslavije usljed čestih promjena ustavnog okvira, a manje zbog razvoja stručne misli, imali smo čak četiri generacije zakona. Za¬koni u biti postoje zato da obezbijede da kulturna dobra bu¬du ono što jesu, a ako se to ne događa tada pro¬blem nije ni u kulturnim dobrima ni u zakonima, već u ljudima zaduženim da se o njima staraju, održavaju ih i štite.

Od prije tri godine Crna Gora ima novi normativni i institucionalni okvir za zaštitu kulturnih dobara. U osnovi zaštita kulturnih dobara se kao i ranije ostvaruje kroz vršenje propisanih upravnih i stručnih mjera, s tim što su državni organi dobili dodatne pravne mehanizme koji joj stoje na raspolaganju u zaštiti kulturnih dobara. Pozitivnim pravnim propisima mjere zaštite su podijeljene u četiri grupe i to: preventivne mjere zaštite, istraživanja, integralna zaštita i konzervatorske mjere. Propisane postupke i procedure ostvaruju kao i do sada stručne službe obavljanjem konzervatorske, muzejske, arhivske, bibliotečke i kinotečke djelatnosti.

Opšte je poznato je da je očuvanje kulturne baštine je jedan od nezaobilaznih prioriteta i proklamovanih ciljeva države Crne Gore, pri čemu ugroženo stanje baštine zahtijeva sistematski i sistematičan pristup. Dakle, pored rješavanja problema koji se već decenijama nagomilavaju, treba djelovati preventivno kako buduće generacije ne bi imale isti problem. U tom kontekstu cjelishodnije je djelovati na podizanju svijesti građana o značaju kulturne baštine, nego isključivo koristiti pravne instrumente, koji su  ipak u biti represivnog karaktera. Strukturalnih reformi kulturnog sistema nema bez uključivanja građana u sam proces, koji treba da imaju spoznaju da je baština zajednička nit između prošlih, sadašnjih i budućih generacija. Svojim postojanjem časopis Renome upravo teži realizaciji ovih ciljeva.   

Renome je u samo 7 brojeva uspio kroz svoju uređivačku politiku da promoviše značajan broj i što je još interesantnije tipološki raznovrsne primjere valorizovane i još uvijek nevalorizovane kulturne baštine Crne Gore, koji potiču gotovo iz svih civilizacijskih epoha. Od palata Boke, kulturno istorijskih cjelina, fortifikacija, umjetničkog kulturnog blaga, nedovoljno valorizovanih starih kamenih mostova, do predstavljanje kulta Sv. Vladimira kao nematerijalnog dobra odnosno vrste prvi put prepoznate Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. U jednom od ranijih brojeva pisano je o stanju starog puta starog puta Kotor - Cetinje čija će trasa Trojica-Krstac uskoro biti zaštićena kao kulturni pejzaž. Veoma bitan je i način interpretacije mjesta, istorije, ljudi, umjetnosti itd., u čemu je takođe Renome našao mjeru između stručnog i popularnog predstavljanja, jer se samo tako može stvoriti potpun doživljaj.

Časopis Renome, šireći znanja o vrijednostima i značaju kulturnog dobara je cjelovito u misiji razvoja kulturne baštine putem njene promocije i popularizacije. Renome svojim čitaocima sugeriše shvatanje kulturnih dobara kao ličnog dobra i stvara osjećanje lične obaveze u očuvanju i prezentaciji nacionalne kulturne baštine. Kvalitetom se nametnuo kao partner u sistemu zaštite kulturnih dobara i to na veoma bitnom nivou, a to je kroz preventivno djelovanje.

Uzimajući u obzir da se časopis Renome štampa dvojezično u impozantnom tiražu, i dostupan je van granica naše zemlje uvećava njegov značaj u promociji naše kulturne baštine.

Na kraju, kao dobar primjer da se na efektan način popularizuje kulturno blago Crne Gore, navela bih sjajnu umjetničku fotografiju ćemera na naslovnoj strani broja koji je pred nama."

 pravnik i planinar Milan Radović, tema: Kanjoning

 "Crnogorski kanjoni su najskrovitiji dio njene prirode o kome se malo zna i piše. Tek u poslednjih par godina aktivnost zvana kanjoning dobija prve aktivne aktere u Crnoj Gori koji polako na svjetlost dana javnosti iznose u formi fotografija, video materijala i zapisa ljepote koje su bile nedostupne ljudima.

Kanjoni pružaju ne samo izazov za avanturističke duhove željne uživanja, već i za ljude koji se ozbiljno bave ispitivanjem i registrovanjem potencijala za nešto što danas u savremenom svijetu predstavlja apsolutni megatrend: ekstremne ili adrenalinske sportove. Kanjoning je vrsta avanturističke aktivnosti koja podrazumijeva spuštanje niz rečne klisure. Za razliku od drugih sportova kao što su rafting, kajak i hidrospid, kanjoning se izvodi pješice i bez upotrebe kanua ili gumenih čamaca. Tvorci ove aktivnosti bili su speleolozi, prvi istraživači planina, kotlina i pećina. Okružemnje u kojem se izvodi ova aktivnost po samoj svojoj prirodi je negostoljubivo. U Crnoj Gori ava aktivnost ili sport je u povoju a njime se bavi nekoliko vrhunskih planinara koji teže ekstremnim oblicima aktivnosti u prirodi.

Crnogorski kanjoni su, bez dileme, najspektakularniji dio njene jedinstvene prirode. Omeđeni visokim liticama i nepristupačnim terenima dugo su bili nepoznanica i za ljude koji sve svoje slobodno vrijeme provode u prirodi a kamoli široj javnosti. Neki od njih još uvijek nijesu doživljeli ljudsko prisustvo, kroz neke se samo rijetki usuđuju da prođu. Prvi kanjonisti koji su osjetili čarobne ljepote naših kanjona su bili stranci, Francuzi, Česi, Poljaci, ili kanjonisti iz regiona: Srbi, Hrvati, Slovenci. Brzo smo se i mi organizovali, tako da  i naši planinari poslednjih godina prate trendove u ovoj oblasti.

Svi su odavno čuli za najdublji kanjon u Evropi, kanjon Tare koja pruža najbolje mogućnosti za rafting ili kanjon Nevidio koji je postao jedna od najvećih atrakcija za mnoge koji žele da dožive novo iskustvo koje samo priroda može da podari ljudskom oku i duši. Ali, to je samo djelić onoga što pružaju crnogorski kanjoni. Malo je poznato da na Rumiji, na potezu od Starog Bara do Ulcinja ima šest spektakularnih kanjona. Mali broj ljudi se uspio spustiti u Kotor kroz kanjon Škurde. Stići u Platije kroz kanjon Bogutovskog potoka je privilegija rijetkih. U jednom od prošlih brojeva Renome-a objavili smo prvi zapis ikada objavljen o nevjerovatnom kanjonu Nožice koji je izazovniji od mnogih poznatih kanjona u regionu i Evropi. Jedinstvenost i neponovljivost kanjona Grlja kod Gusinja na Prokletijama, definisanog u naslovu reportaže u novom broju Renomea „Od straha do uživanja“ osjetio je, takođe, vrlo mali broj zaljubljenika. Tu su još: Trebišica, Ibrištica, Cijevna, Perin potok, Okna, Vruća rijeka, Skala Peričića, Suhodo, kao i oni koji su i dalje skriveni od ljudskog pogleda i objektiva kamere. 

Zahvaljujući Renome-u koji je otvorio svoje stranice za serijal tekstova, neki od crnogorskih kanjona su po prvi puta ugledali „svijetlo dana“. Nadamo se da će to biti osnova za neku buduću knjigu-prvijenac u ovoj oblasti jer to, svakako, crnogorski kanjoni zaslužuju. Renome je, kao i u nekim drugim oblastima, pomjerio granice i vidike i u oblasti kanjoninga koji pruža sjajne potencijale za razvoj ekstremnih oblika aktivnosti kao turističke ponude koja je privilegija rijetkih država."

Izlaganje Milana Radovića pratili su slajdovi i video zapisi iz kanjona rijeke Grlje....

 

Dragan Gačević, autora knjige „Podmorje Crne Gore“ i Izvršni  producent istoimenog televizijskog  serijala, tema: Podmorje Crne Gore 

"Raduje me naša saradnja sa časopisom kakav je Renome jer smo na istom zadatku, brendiranju našeg podmorja a time i stvaranju boljeg  imidža  neše države kao turističke destinacije.

Knjigom Podmorje Crne Gore  prvi put obrađuje  jedno ovako neobrađeno područje. U mnoštvu netačnih informacija plasiranih kako u štampanim tako i elektronskim medijima, ova knjiga je pokušaj sistematizacije relevantnih činjenica iz ove oblasti, a namijenjena je, kako najširem krugu zainteresovanih, tako i roniocima, jer je koncipirana kao jedna vrsta ronilačkog vodiča.

Krma parobroda Tihany

Brodske olupine su podvodni istorijski lokaliteti, koje ne predstavljaju samo obilježja jednog proteklog vremena, već i eksponate jednog velikog podvodnog muzeja i potencijalni su predmeti budućeg istraživanja. Svaka olupina je vremenska kapsula u kojoj su sačuvani elementi vremena u kojem je nastala, elementi tadašnjih tehnoloških dostignuća, ali i lična sudbina ljudi vezana za njih.

Nastojao sam stoga svakoj olupini dati i do sada nepoznatu istorijsku dimenziju, „udahnuti joj dušu“, ispričati sve o njoj što sam saznao, nešto što će zanimati buduće posjetioce našeg podvodnog muzeja, kako bi taj dio istorije bio sačuvan od zaborava. Trudio sam se da netačno identifikovane i bezimene brodske olupine ispravno identifikujem i tako ispravim  greške, kakvih je bilo u priličnoj mjeri.

U ovoj knjizi rasvijetljen je samo mali dio kulturo-istorijskog ’blaga’ koje leži na dnu mora.Neke brodske olupine koje do sada nijesu detaljno istražene kao i one koje se nalaze na većoj dubini nijesu obrađene u ovoj knjizi, što zbog nedostatka fotografija što zbog nedovoljno pouzdanih podataka.No istraživanja ću sa svojim timom sigurno nastaviti, što će najvjerovatnije biti prezentirano u nekom budućem projektu.

Knjiga Podmorje Crne Gore poslužila je kao inicijalno punjenje da okupim stručnu ekipu,koja je bila okidač I krenem u novi projekat: TV serijal Podmorje Crne Gore. Uz moju malenkost za scenaristu serijala odabrao sam gospođu Mariju Čolpu a zajedno smo odlučili da za reditelja uzmemo gospodina Slobodana – Boba Šćepanovića, reditelja TVCG. Za realizaciju projekta neophodno je bilo proširiti ekipu pa smi stručni kadar našli u TVCG I uzeli ih za saradnike.I knjiga i serijal nastoje spasiti dio istorije od zaborava. Kako se sledeće godine 2014 navršava 100 godina od početka Prvog svjetskog rata bilo bi red prisjetiti se nekih bitnih datuma naše istorije upravo kroz potopljene brodove opisane u knjizi i serijalu. 

Skoro das mo svi iz lekcija istorije učili da je Prvi svjetski rat počeo Cerskom bitkom koja se odvijala 16. – 19. Avgusta 1914. Godine. Malo nas zna da je istoga dana 16. Avgusta u jutarnjim satima 1914.  počela prva pomorska bitka u Prvom svjetskom ratu ispod našeg prozora oko 3 Nm južno od Kastel Lastve (Petrovca) okršajem pomorskih snaga Francuske i Engleske protiv Austro-ugarske carske mornarice, razbijajući pomorsku blokadu Crne Gore i potapanjem prvog ratnog broad austrougarske mornarice, krstarice Zente. Nadam se da će taj značajan datum I događaj biti obilježeni na primjeren način.

Pored Zente nesmijemo zaboraviti tragičnu sudbinu francuskog razarača Dag, potopljenog februara 1915, tragičan kraj jahte crnogorskog kralja Nikole I Rumije, potopljene marta 1915. U Baru.

Posebno nesmijemo zaboraviti tragičnu sudbinu italijanskog parobroda Brindisi potopljenog na Badnje jutro 1916. Prevozeći naše dobrovoljce iz italije u Medovu.

Naša ekipa ronila je u Albaniji I snimila ostatke potopljenog parobroda Brindizi pa je za očekivati da će I ovaj brod i sudbina njegovig putnika biti tema jednog dokumentarnog filma. Svakako ne pod ovim imenom.

Do sada su nam uvijek drugi snimali I prezentovali njihovo viđenje naše istorije I podmorja. Ovo je prva crnogorska televizijska serija o našem podmorju, nastala u Crnoj Gori.Posebno me raduje što je I TV serija “Budva na pjeni od mora” počela mojim podvodnim kadrovima. 

Istraživanja ću sa svojim timom sigurno nastaviti, što će najvjerovatnije biti prezentirano u nekom budućem projektu.Televizijski serijal Podmorje Crne Gore obrađuje potopljene brodove što nikako ne znači da smo zapostavili: biljni I životinjski svijet, podvodnu ekologiju I brojne izazovne oblasti našeg istraživanja."

Nakon izlaganja Dragana Gačevića, publika je imala privilegiju da odgleda epizodu  o potopljenom brodu "Tihany".