Golf je danas jedan od najrazvijenijih i najpopularnijih sportova na svijetu. Proteklih 20- tak godina u gotovo svim razvijenim zemljama Evrope broj golf terena i igrača se udvostručio
Broj registrovanih golf igrača viši je od 60 miliona, a procjena je da još 20- ak miliona ljudi rekreativno igra golf. Imajući u vidu činjenicu da igrači golfa rijetko putuju sami, već većinom sa svojom porodicom, možemo doći do podatka da oko 180 miliona ljudi na svijetu putuju u one turističke destinacije koje raspolažu kvalitetnim golf terenima. Danas vodeća svjetska sila u golfu su SAD sa 44 odsto svih igrača i više od 50 odsto golf terena u svijetu.
Dragan Klarić je diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Magistrirao na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, na temu Perspektive razvoja sportskog turizma na Crnogorskom primorju. 2010.g. doktorirao na Fakultetu za turizam i ugostiteljstvo u Ohridu, na temu Menađžment sportskog turizma na Budvanskoj rivijeri u periodu od 1999. do 2009. godine. Objavio više naučnih radova: Sportska monografija Budve(koautor), Pola vijeka izazova – Istorijat automobilizma u Budvi, AMD „Budva“ 1954 – 2004, Sport u Budvi(monografija)Monografija Budve – BUDVA grad kralja Kadma - poglavlje o sportu. Jedan od pokretača stručnog časopisa „Sport u Budvi“, Sokolski pokret u Budvi i Petrovcu – III međunarodna konferencija Crnogorske sportske akademije, Pravilna ishrana sportista – IV međunarodna konferencija Crnogorske sportske akademije, Perspektive sportskog turizma na Crnogorskom primorju – Selective tourism
U Crnoj Gori u dosadašnjem periodu nije realizovan naučno istraživački rad u oblasti sportskog turizma, sa izuzetkom magistarskog i doktorskog rada Dragana Klarića, na temu – Perspektive razvoja sportskog turizma na Crnogorskom primorju, odnosno – Menadžment sportskog turizma na Budvanskoj rivijeri. О sportskom turizmu na Crnogorskom primorju razmišlja se jedino u januaru i februaru kada se na ovom dijelu Crne Gore na pripremama nalaze desetine fudbalskih ekipa. Nakon njihovog povratka kući sportski turizam postaje obična poštapalica turističkih i ne samo turističkih radnika. O mogućnostima razvoja ovog vida selektivnog turizma razgovarali smo sa doktorom nauka Draganom Klarićem, sigurno najpozvanijim stručnjakom sportskog turizma u Crnoj Gori.
Šta je Crna Gora dobila razvojem masovnog turizma?
Razvoj masovnog turizma u Crnoj Gori produkovao je jednoličnu ponudu, koja nije mogla obezbijediti dugoročno uspješan nastup destinacije na globalnom turističkom tržištu. U tom smislu neophodno je budući razvoj Crne Gore kao turističke destinacije usmjeriti ka razvoju posebnih vidova selektivnog turizma. Imajući u vidu brojne prirodne i društvene resurse sa kojima raspolaže Crna Gora, posebnu šansu za uspješan razvoj ima sportski turizam. Jedan od najkritičnijih aspekata sadašnjeg turizma u našoj državi jeste koncentracija na relativno kratak period godine. Uspješnost i visokokvalitetnost turizma zavisi od privlačnosti destinacije tokom čitave godine.
Koliko je sportski turizam u razvijenim zemljama prisutan u ukupnoj turističkoj ponudi?
Stiče se utisak da Ministarstvo turizma nije u potpunosti prihvatilo činjenicu da je u turistički razvijenim zemljama sportska ponuda nerazdvojni dio cjelokupne i kvalitetne turističke ponude. Različiti sportski sadržaji, sportsko– rekreativne aktivnosti, kao sadržaji turističke ponude u Crnoj Gori vrlo se sporo uključuju i afirmišu. Sport u Crnoj Gori, uporedo sa promocijom dobrih rezultata klubova i sportista na međunarodnoj sceni, nije dovoljno iskorišćen kao jedna od mogućnosti i komparativna prednost na međunarodnom turističkom tržištu.
Koliko zaostajemo za razvijenim turističkim destinacijama po broju ostvarenih sportskih noćenja?
Da Crna Gora još nije prepoznala razvojnu šansu koju pruža sportski turizam svjedoči činjenica da je u Master planu razvoja turizma ovom vidu selektivnog turizma dat trećerazredni značaj. Doduše, u Strategiji razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine, dokumentu koji predstavlja revidiranje prethodno usvojene strategije, taj utisak se neznatno popravio, ali i dalje ostaje konstatacija da sportski turizam nije pronašao adekvatno mjesto u turističkoj ponudi Crne Gore. Osim toga, saznanja do kojih sam došli neposrednim prikupljanjem podataka potvrđuju pomenutu tezu. Naime, u 2007. godini na Crnogorskom primorju ostvareno je samo oko 102.000 sportskih noćenja, što u poređenju sa ukupnim brojem noćenja predstavlja skromnih 1,50 procenata, dok se taj procenat u nama susjednim turističkim destinacijama kreće i preko sedam odsto. Međutim, treba istaći i turistička preduzeća, poput hotela „Olimpik“ u Ulcinju, koja su donekle prepoznala razvojne mogućnosti koje pruža sportski turizam. Ostvarenih 6.752 sportskih noćenja u pred sezoni najbolji su pokazatelj da upravo sportski turizam može znatno da produži turističku sezonu.
Šta je neophodno uraditi za afirmaciju sportskog turizma kod nas?
U okviru lokalnih sportskih i turističkih organizacija treba formirati agencju, „potkomitet“, kako sam ga ja nazvao, posvećen sportskom turizmu. Ovo tijelo trebalo bi da u svoj rad uključi predstavnike hotela, restorana, transporta, preduzeća, vlade i sportskih objekata. U „potkomitet“ trebalo bi angažovati i predstavnike klubova kako bi se razmotrila ideja za organizaciju turnira ili kampova isključivo iz oblasti njihovih sportova. Ovaj potkomitet predlagao bi i razmatrao različite mogućnosti za organizovanje sportskih manifestacija. Naravno, odnosi sa javnošću i marketinška podrška neophodni su organizatorima da bi se uvećala izloženost i prepoznatljivost samih događaja.
Koliki uticaj imaju sportsko-rekreativni objekti na razvoj sportskog turizma?
Potreba za izgradnjom sportsko-rekreativnih objekata proizilazi iz samog fenomena turizma. Izgradnja turističkih sportsko-rekreatvnih objekata po svojim je sadržajnim, kvalitetnim i kvantitativnim osobinama najuže vezana uz globalne turističke trendove, naročito uz značajne turističke ponude konkretne destinacije.
Težnja za gradnjom sportskih objekata u centru ili što bliže centru grada, blizu svim vrstama usputnog transporta i što manje pješačenja do sportskih objekata daje izvanredne ekonomske i funkcionalne rezultate, ali istovremeno zauzima i mnogo prostora koji je u urbanim sredinama ograničen i veoma skup. Zato je neophodno prilikom planiranja izgradnje sportskih objekata osim urbanističkih, građevinskih i drugih standarda, voditi računa i o ekonomskoj racionalnosti dotičnog sportskog objekta. Iako odnos vrhunskog sporta i rekreacije karakterišu brojne različitosti, nerijetko se izgrađuju objekti koji su namijenjeni i jednom i drugom području.
U sklopu turističkih objekata od Žabljaka do Ulcinja gotovo da ne postoji sportski objekat koji u potpunosti zadovoljava zahtjeve sve probirljivijih i edukovanijih turista. O zadovoljavanju kriterijuma za nesmetano odvijanje trenažnih procesa vrhunskih sportista i sportskih ekipa nema ni govora.
Koliko golf kao sport utiče na razvoj sportskog turizma u razvijenim zemljama?
Golf je danas jedan od najrazvijenijih i najpopularnijih sportova na svijetu. Proteklih 20- tak godina u gotovo svim razvijenim zemljama Evrope broj golf terena i igrača se udvostručio
Broj registrovanih golf igrača viši je od 60 miliona, a procjena je da još 20- ak miliona ljudi rekreativno igra golf. Imajući u vidu činjenicu da igrači golfa rijetko putuju sami, već većinom sa svojom porodicom, možemo doći do podatka da oko 180 miliona ljudi na svijetu putuju u one turističke destinacije koje raspolažu kvalitetnim golf terenima. Danas vodeća svjetska sila u golfu su SAD sa 44 odsto svih igrača i više od 50 odsto golf terena u svijetu.
Sve analize danas pokazuju da je golf kao sport postao nezaobilazan i nužan dio turističke ponude ne samo u Evropi iz koje je potekao nego i u čitavom svijetu. Turistička putovanja motivisana igranjem golfa u velikoj su ekspanziji na vodećim svjetskim emitivnim turističkim tržištima.
U Njemačkoj, najjačoj emitivnoj turističkoj destinaciji svijeta, u razdoblju od 1988. do 2004. godine broj golf klubova povećao se sa 260 na 648, a broj članova u istom periodu porastao je za 374.172 odnosno sa 109.000 na 483.172 u 2004. godini.
Austrija je zahvaljujući razvoju golfa svoju tradicionalnu zimsku sezonu preokrenula i u korist ljetnje sezone i tako postala interesantna cjelogodišnja turistička destinacija.
Prema podacima Međunarodnog udruženja turoperatora specijalista za golf (IAGTO) najpopularnije destinacije turista igrača golfa u Evropi upravo su destinacije na području Sredozemlja za koje se odlučuje blizu 50 odsto tih turista. Vodeće mjesto zauzima Španija koja apsorbuje oko 20 odsto tih odmora, iako po broju igrališta za golf ima tek tri odsto udjela u Evropi
Koliko koordinacija i sinhronizacija između menadžmenta hotelsko – turističkih objekata i sportskih klubova utiče na kvalitet razvoja turističke ponude?
Sportski sadržaji i sportsko- rekreativne aktivnosti kao dodatni sadržaji turističke ponude u Crnoj Gori teško pronalaze put u njenoj sveukupnoj turističkoj ponudi. Tako, na primjer, u promociji Crnogorskog primorja, kao prestižne turističke destinacije, nijesu u dovoljnoj mjeri uključeni sportsko–rekreacioni sadržaji, kao ni uspjesi crnogorskih sportista koji bi nedvosmisleno obogatili i učinili interensantnijom turističku ponudu.
Većina sportskih objekta i sadržaja sa svojom ponudom nijesu uključeni u cjelovitu turističku ponudu. Iako pojedine opštine na Crnogorskom primorju, u čemu prednjači Budva, izdvajaju znatna novčana sredstva za finansiranje sportskih klubova i prestižnih manifestacija, izostala je prisnija saradnja i osmišljena realizacija zajedničkih projekata menadžmenta turističke privrede sa predstavnicima lokalnih uprava i menadžmentom sportsko- rekreativnih objekata.
Na istom nivou bila je saradnja i sportskih i turističkih društava i organizacija na planiranju zajedničkih aktivnosti i stvaranju pozitivnih stavova stanovništva na području sporta i turizma. Ukoliko je i došlo do eventualne saradnje, to su bili pojedinačni slučajevi, daleko od osmišljenih i marketinški upotpunjenih projekata.
Primjeri iz okruženja nam govore da su pojedine zemlje uvidjele neraskidivu vezu između menadžmenta turističke privrede, predstavnika lokalne uprave, menadžmenta sportsko-rekreativnih objekata i sportskih klubova na izradi zajedničkih projekata i nastupa na turističkom tržištu. Tako je Slovenija 1998. godinu proglasila godinom „Sporta u turizmu“ sa sloganom „Slovenija – zemlja aktivnog odmora“.
Kako adekvatna kadrovska struktura utiče na razvoj sportskog turizma?
Sami sportski objekti, ma kakvog oni bili sadržaja, ne mogu pružiti kvalitetnu sportsko- rekreativnu ponudu bez odgovarajućeg stručnog kadra. Za sada na poslovima menadžmenta i organizatora sportske rekreacije u budvanskim hotelima i sportskim centrima rade uglavnom nedovoljno obučeni kadrovi. Bivši sportisti, najvjerovatnije zbog minulog rada u sportu, ali bez odovarajuće stručne spreme, najčešće se zapošljavaju kao animatori i rukovodioci sportskih aktivnosti u turizmu.
U vremenu čestih parlamentarnih i drugih vidova političkih izbora u sportskim organizacijama najčešće se zapošljavao velik broj radnika. Razlog za to najvjerovatnije leži u činjenici da se uloga sporta, sportskog turizma još nije shvatila na najbolji način. Rukovodioci sportskih aktivnosti uglavnom se usavršavaju kroz različite forme rada, poput jednomjesečnih kurseva, kao što su: učitelji tenisa, skijanja na vodi, fitnesa... (kompletan intervju pročitajte u štampanom izdanju).
Razgovarala: Ljubica Božanović
