Najznačajniji usponi: Julijske Alpe (Triglav 2864 m., Škrlatica 2740 m., Mangart 2649 m., Jalovec 2645 m.); Olimp ( Mitikas 2917 m, 2 puta, najviši vrh Grčke); Grosglockner 3798 m, – najviši vrh Austrije 2 puta; Breithorn 4164 m, Alpi, 2 puta; Gran Paradizo 4061m, – najviši vrh Italije, 4 puta; Mon Blan 4810m, – najviši vrh Zapadne Evrope, 4 puta; Kavkaz (Elbrus 5642 m.) - najviši vrh Evrope; Andi (Akonkagva 6962 m.) - najviši vrh Južne Amerike; Himalaji (Manaslu (8163 m.), Nepal, jedan od četiri najteža himalajska vrha; Denali (6194 m), najviši vrh Sjeverne Amerike.
OD ALPA DO HIMALAJA
Denali, 6194m, najviši vrh Sjeverne Amerike
Sa klubom “Visokogorci Crne Gore” čiji ste sekretar i jedan od osnivača bili ste na Alpe, Kavkaz, Ande, Himalaje i Denali - najhladniju planinu svijeta. Šta Vas na višednevnim ekspedicijama motiviše na strpljenje, izdržljivost i istrajnost u najekstremnijim uslovima da ne odustanete od cilja?
To je dio karaktera, životnog i planinarskog iskustva. U pitanju je segment koji je veoma važan za uspjeh u usponima na najviše planine svijeta. To je stvar psihičke pripremljenosti koja je jednako važna kao i fizička. Ukoliko planinar ide postupno, povećava visinu u skladu sa nekim planinarskim pravilima, time stiče i akumulira iskustvo koje vodi ka uspjehu. To iskustvo ne podrazumijeva samo strpljenje i istrajnost već i objektivno sagledavanje i procjenu rizika. Kada cilj nadvlada mogućnosti i zanemari rizike, po pravilu se dešavaju nezgode. Zato je sposobnost objektivne procjene u svakoj situaciji veoma važna komponenta za svođenje rizika na kontrolisani nivo. Mene su Himalaji naučili strpljenju kao nijedna planina prije toga. Jedanaest dana neprestanog snijega i borbe u bazi da nas ne zatrpa tolika količina novog snijega, naučilo me je da treba poštovati pravila planine i činjenicu da je čovjek u odnosu na prirodne sile i fenomene nemoćan i mali. To iskustvo mi je pomoglo na najhladnijoj planini svijeta, Denaliju, kada smo ostali bukvalno zarobljeni u poslednjem visinskom kampu, bez hrane i na rezervama gasa, a ipak, uspjeli da poslednjeg dana koji nam je stajao na raspolaganju ispenjemo najviši vrh Sjeverne Amerike.
Elbrus 5642m, najviši vrh Evrope
Šta planinara vuče u planinu, tako snažno, da ni jedna prepreka ne može da ga odvoji od planine bez obzira koliko ekstremni uslovi da vladaju u planinskim vrletima?
Mnogi svjetski alpinisti su pisali o tom fenomenu i pokušavali da ga definišu. Nema jedinstvenog odgovora. Svako ima svoje razloge. U suštini, možda odgovor leži u filosofiji života, u toj potrebi neprestanog uzdizanja u fizičkom rastu koji prati duhovni rast, težnji ka Bogu, visinama, vječnosti…U visinama čovjek najbolje spozna sebe i pravu mjeru života. U ekstremnim i opasnim situacijama čovjek relativizuje smrt i strah od smrti jer se neposredno suoči sa njim. Visoke planine nam omogućavaju, mnogo više nego religija, filosofija ili druge nauke, da doživimo sebe u pravom svijetlu, tvorca, odnos prema životu i smrti, prema drugim ljudima, prema prolaznosti i vječnosti i da odredimo sopstveno mjesto i ulogu. Planina pruža osjećaj beskrajne slobode, tamo se brišu sve granice. Planinarenje je stil života, život posvećen planinama iskače iz konvencionalnih odnosa urbanog čovjeka naviknutog na udobnost. Udobnost otuđuje i od sebe i od drugih a planina nas vraća sebi, onom iskonskom u nama koje nas vezuje za prirodu i njene zakone.
Na Bobotovom kuku, najvišem vrhu Crne Gore
Koliko je teško predvidjeti vremenske uslove u planini na ekstremnim visinama radi sigurnosti sebe i ljudi koji su sa Vama?
Danas postoji sajt na kome se može naći vremenska prognoza za svaku planinu svijeta i za svaku visinu. To pomaže planinarima u planiranju i izvođenju uspona. Ali, planine imaju svoje zakone I pravila, uvijek postoji ono što zovemo “mikroklimom”, pa je teško sve isplanirati i predvidjeti.
Akonkagva 6963m, najviši vrh Južne Amerike
Potrebno je znati čitati znakove koji se javljaju u planini, ali i sreća je veoma važan faktor. Generalno, predviđanje vremenskih prilika je najvažniji segment planiranja uspona koji je i najteži u pripremi ekipe. Zbog toga je odgovornost vođe grupe u planini veća pa iz tog razloga vodiči moraju biti najiskusniji planinari, dokazani u planiranju i izvođenju uspona na visoke planine.
Na Himalajima 2008. godine
Odaje duše na Himalajima
Napisali ste knjigu „Nebeske note“ koja je sublimat impresija sa uspona na Alpe, Kavkaz, Ande i Himalaje. Koji je vrh ostavio poseban utisak na Vas kao planinara a koji Vam je najpotpunije približio karakter planine?
Himalaji svojim dimenzijama i izgledom otvaraju posebne odaje u duši svakog planinara koji ih posjeti. Grandioznost i ljepota ove planine ostavlja bez daha, prosto vas premetne u neku drugu dimenziju, kao da nijeste na ovome svijetu. Manaslu, visok 8163 mnv, koji sam 2008. godine popeo zajedno sa Draganom Bulatovićem, sa svim što je nosio taj uspon na mene je ostavio utisak i emociju koju ću nositi do kraja života. To je jedan od tehnički najtežih i najopasnijih uspona u Himalajima i time je uspjeh značajniji.
Himalaji
Zahvalan sam toj planini što mi je dopustila da budem dio nje i da zauvijek ponesem dio te energije, koju, na žalost, nijesu uspjeli ponijeti mnogi koji su zauvijek ostali na njenim padinama i pukotinama i pored kojih sam prolazio pri usponu i spuštanju sa vrha. Ovu planinu sam istetovirao na svom tijelu kao znak vječite zahvalnosti i energije koju sam pozajmio od nje. Nakon uspona na Manaslu, promijenio sam mnoge životne stavove.
Manaslu, 8163m.
Manaslu i Himalaji su doprinijeli da živim opuštenije i oni su u mojoj duši sagradili barijeru za mnoge ovozemaljske gluposti i nebitnosti kojima su, inače, ljudi opterećeni i kojima robuju.
Visokogorci Crne Gore su uspostavili nove standarde u planinarenju u Crnoj Gori i prvi osvojili vrh preko osam hiljada, pokrenuli ste akcije rada sa djecom u školama, edukacije i predavanja u cilju približavanja planine i prirode mladima. Šta je to što želite prenijeti mlađoj generaciji i kakve su njihove reakcije?
Sa uspona na Grossglockner, najviši vrh Austrije
Planinarstvo i planinarski sportovi su u Crnoj Gori u začetku. Iako imamo sjajne predispozicije za sve vrste aktivnosti u prirodi, iako je Crna Gora i ranije imala uspjehe u planinarstvu, tek zadnjih desetak godina je došlo do inteziviranja planinarstva, do njegove promocije među omladinom i građanima. Naš klub je, bez lažne skromnosti, dao značajan doprinos takvom trendu jer smo odlučili da svoja iskustva dijelimo sa drugima i da što više ljudi mitivišemo da žive zdravim stilovima života. A zdravog života nema bez kontakta i komunikacije sa prirodom. Bez obzira na sve uticaje kojima je opterećen savremeni svijet, mi smo, još uvijek, zdrava nacija. Ali, stvari se, pod uticajem činjenice da je svijet postao globalno selo, ubrzano mijenjaju. Zbog toga je odgovornost na svima nama da učinimo napor u podizanju barijere prema lošim uticajima. Jedan od načina je život sa planinom. Zahvaljujući takvim akcijama, svakim danom je sve više mladih ljudi u planinama i to ohrabruje. Mi ćemo nastaviti sa aktivnostima na promociji planinarstva, na edukaciji mladih i na prenošenju iskustva, nezavisno da li ćemo za to imati značajniju podršku države koja je do sada izostajala.
.jpg)
EKSPEDICIJA – ALPI 2014.
Prilikom ekspedicije „Alpi 2014“ ste vodili računa o svakoj sitnici i sve je bilo besprekorno, bez napetosti i nervoze čak i u situacijama u kojima niste Vi odlučivali, djelovali ste smireno i ulivali povjerenje cijelom timu. Koliko je za takvo stanje zaslužno iskustvo a koliki dio je Vaš prirodni dar?
Organizovao sam i vodio više planinarskih tura i ekspedicija sa različitim brojem učesnika. U takvim situacijama uvijek postoji nesrazmjra između želja i mogućnosti, razlika u iskustvu, drugačije viđenje situacija i sl. Za ekspedicije je od presudne važnosti dobar timski duh. On zavisi od svakog pojedinca ali, ponajviše od lidera tj. vođe. Kao i u drugim životnim situacijama autoritet za vođstvo je veoma važan a on se stiče ulivanjem povjerenja i iskustvom. Postoje različiti tipovi vođenja, vodič mora procijeniti situaciju i grupu i primijeniti najadekvatniji datoj situaciji. Kod planinara, često, motiv i želja nadvladaju mogućnosti ili motiv izbriše osjećaj za realnost i rizike. U takvim situacijama se javlja unutrašnji konflikt koji se lako prenosi na ostale učesnike. Zato vodič mora da ima sposobnost da na vrijeme prepozna te rizike i emocije i da ih prevenira. To je prevashodno stvar iskustva, mada i prirodna predispozicija za neki oblik vođstva igra ulogu.
U Alpima je sve podređeno planinskom turizmu
Švajcarska, Italija i Francuska u alpskim predjelima su na kvalitetan način organizovale aktivnosti u planini gdje se na svakom koraku osjeća odgovoran odnos prema okruženju i ambijentalna gradnja svih objekata u skladu sa prirodnim okruženjem. Šta po Vašem mišljenju trebamo mi u Crnoj Gori uraditi da organizujemo planinski turizam na jedan viši nivo i približimo naše ljepote sjevera prije svega našim građanima, pa onda i turistima?
U tim državama se razvio alpinizam prije više od 200 godina. Više od dva vijeka te države su posvećene planinarskim aktivnostima i stvaranju ambijenta i uslova za sve oblike aktivnosti u prirodi. Danas, planine tim državama donose ogromne prihode i imaju značajno učešće u nacionalnom dohotku. Mi u Crnoj Gori smo tek na početku. Važno je da shvatimo da treba dosta ulagati, a najvažnije, što je za naš mentalitet najveći problem, da shvatimo da je za isplativost ovakvih projekata potrebno vrijeme i strategija. Ništa ne može preko noći, treba naporno i organizovano raditi. Najvažnija uloga u svemu je uloga države. Ukoliko se država strategijski opredijeli za ovaj vid turizma i ukoliko to jasno proklamuje svojim strategijskim politikama, u vremenu pristupanja EU mogu se pronaći značajna sredstva za infrastrukturne i druge projekte u cilju valorizacije planinskog potencijala. Primjer možemo naći kod nama najbližih Slovenaca. Tamo je svaki stanovnik planinar. Predsjednik države je planinar. U takvoj situaciji svaki dobar projakat u planinarstvu lako nađe razumijevanje nadležnih.
VODIČI SA LICENCOM
Od nedavno ste među prvim licenciranim planinskim vodičima u Crnoj Gori. Šta konkretno znači ta licenca u odnosu na dosadašnje stanje?
Znači konačno opredjeljenje države da zavede red u ovoj oblasti i da pravno reguliše planinarstvo kao aktivnost i planinarstvo kao turistički proizvod. Od sada turističke agencije neće moći prodavati aranžmane koje podrazumijevaju planinarenje bez angažovanja sertifikovanih vodiča. Time se utiče na povećanje bezbjednosti ali i obezbjeđuje kvalitetnija turistička ponuda.
Detalj sa uspona na Međed, Durmitor
U planini se ponašate kao na svom terenu bez obzira na okolnosti koje ne možete da predvidite. Šta za Vas predstavlja planina i usponi na vrhove planina širom planete?
Planina je dio mene. Planina je stil i način života. Planina je inspiracija. Planina je ljubav, sloboda, strast, emocija, nirvana, estetika... Budim se sa planinom, živim sa planinom, zaspivam sa planinom u očima. Ona dječija želja da proširim vidike i gledam svijet sa vrha stijene koju sam prvo ugledao, ne napušta me ni danas. Ta želja i strast su me odvele na mnoge planine svijeta i imao sam tu privilegiju da svijet gledam sa nekih od njegovih najviših vrhova. To je iskustvo koje ne mogu mjeriti ni sa jednim drugim. Osjećam zavisnost od planina, a to je pozitivna zavisnost. Ta filosofija penjanja i uspona koja je obojila moj život doprinijela je da sve druge životne situacije i uloge posmatram drugim očima i da im dam pravu mjeru. Osjećaj mira i slobode koji se taloži u duši sa svakom novom planinom je jedinstven, neponovljiv i nema cijenu.
Cervini, Italija
U Sloveniji je pravilo da ako nijeste popeli najviši vrh svoje zemlje, ne možete reći da je volite. Koliko građana Crne Gore voli svoju zemlju, prema tom pravilu?
Malo. Gotovo beznačajan broj. Na našim planinama se mogu sresti planinari iz mnogih svjetskih država. Samo Čeha dolazi mnogo više nego naših planinara. Oni, udahnuvši ljepotu naših planina, to ne razumiju i čude se takvom odnosu naših ljudi prema ljepoti koja ih okružuje. Nadam se da će se, iz godine u godinu, mijenjati takva slika. To mora da bude misija i zadatak svakog planinara i planinarske organizacije na čelu sa Planinarskim savezom. Vjerujem da bi, cijeneći odnose u našem društvu, izlazak predsjednika vlade na Bobotov kuk bio značajan korak za ostvarenje ove misije. Koristim priliku da pozovem premijera, koji je čovjek sporstkog duha, da učini taj napor.
Camp Pont Breuil, Francuska
Koji su dalji planovi kluba i šta je to što želite a nijeste ostvarili?
Uh, planova je mnogo, ali su mogućnosti (finansijske) limitirane. Mi smo dosadašnjim rezultatima dokazali da smo spremni u svakom momentu za najviše vrhove svijeta uključujući i najviši vrh, Mont Everest. Klupski plan koji je trenutno aktuelan je Seven summits. U pitanju je plan da popnemo najviše vrhove svih 7 kontinenata. Do sada smo odradili četiri. Naravno, svako pojedinačno u klubu ima svoje želje i planove a klub će podržati svaku inicijativu koja je vrijedna pažnje. U svakom slučaju, nastavak uspona na najviše gore svijeta je nešto oko čega smo se okupili i formirali klub Visokogorci Crne Gore.
Šamoni (Shamony) planinski gradić u Francuskoj u kom je sve podređeno turizmu i odlično organizovano
ŽIVOT SA PLANINOM
Pogled sa Gran Paradiso-a
Šta biste poručili mladima koji žele da se bave planinarenjem a šta odgovornima u institucijama turizma i kulture da unaprijedimo zajedničkim snagama ambijent u kome živimo sa posebnim osvrtom na prirodne ljepote i njihovo očuvanje kroz plansku valorizaciju?
Mladi su najpozvaniji dio društva da mijenjamo kulturološki okvir u kome bivstvuju navike, običaji i stil življenja. Vjerujem da će se u dogledno vrijeme mijenjati slika naših života. Da će vikendom sve manje ljudi biti u kladionicama i kafanama, a sve više u planinama i prirodi. Vjerujem da će se, pod uticajem integracionih procesa, mijenjati i strategijske politike države u korist planinarenja i turističke valorizacije planinskog turizma. Sadašnji Zakon o turuzmu ne pruža dobar pravni okvir za to ali zakone je lako mijenjati. Važno je da mijenjamo svijest i savjest, za takve procese nam nisu neophodni zakoni, to je stvar i zadatak svakog građanina pojedinačno. Biću srećan kad na čelo države dođe planinar, kao što je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori planinar. Do tada, ostaje nama planinarima, da poput ovog intervjua i drugim medijskim akcijama i nastupima promovišemo ljepotu planina i atraktivnost i prednost planinarenja. Poziv svim čitaocima da dođu da zajedno dijelimo emociju i estetiku planine i života sa planinom.
Razgovarala: Radmila Krgović
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
