Nastavljamo priču o skrivenim predjelima crnogorske prirode. Na prvom mjestu su njeni kanjoni u planinskim vrletima, koji pružaju izazov ne samo za avanturiste, već su i sjajan potencijal za ljude koji se ozbiljno bave ispitivanjem i registrovanjem prostora za nešto što danas u savremenom svijetu predstavlja apsolutni megatrend: ekstremne ili adrenalinske sportove. Nakon priča o kanjonu Nevidio, Bogutovskog potoka i Nožice, čitaocima Renomea predstavljamo još jedan biser o kome se malo zna, kanjon Međuriječke rijeke na planini Rumiji.
Rumija je planina koja spaja more i jezero, nebo i zemlju, spaja vjekove i religije. Rumija je sveta crnogorska planina koja pamti svece i ratnike, kraljeve i podanike, planina čija istorija i danas izaziva kontroverze. Rumija, kao ni jedna druga planina ili mjesto u Crnoj Gori, njeguje tradiciju dugu vjekovima i sjećanje na svetog kralja Jovana Vladimira, koji je čuvao svoje malo kraljevstvo na razmeđi velikih carstava s kraja desetog i početka jedanaestog vijeka. Njegov krst, dar bugarskog kralja Vladislava, koji je držao u svojim rukama kada je pogubljen 1016. godine, i danas vjerni narod svih religija koji živi na padinama ove gore, na Trojčin dan iznosi na najviši vrh Rumije čuvajući običaj i tradiciju od izazova novih vremena.
I kao što narod ovog kraja u njenim visovima vidi duhovne visine kojima valja težiti u vječitoj borbi materijalnog i duhovnog, tako i svaki posjetilac pri prvom susretu sa njenom vječnom ljepotom doživi osjećaj koji se malo gdje može spoznati. Osjećaj koji je na granici prirodnog i spiritualnog, ovovremenog i svevremenog. Sve je to motiv da ljudi različitih interesovanja dolaze na Rumiju. Razgolićujući njenu ljepotu, posjetioci otkrivaju iskonsku vezu sa prirodom, i tu, na rubu urbanog, vraćaju se sebi i svom prapočetku.
Nijedna priča o Rumiji ne može se ispričati bez njenog svetog kralja mučenika, bez njene istorije, bez brojnih legendi i pjesama koje prkose zaboravu i prolaznosti. Opjevana je i oslikana, glavni je junak mnogih umjetničkih djela. I čini se da se o njoj nema šta novo reći ili napisati. Ali, to je samo na prvi pogled. Rumija, kao malo koja planina u Crnoj Gori, pruža mnogo prostora ljubiteljima planinarskih i outdoor aktivnosti za otkrivanjem njenih tajni i skrivenih kutaka, gdje adrenalin dostiže maksimum. Jedna od tajni su njeni kanjoni, koji su do skora bili nepoznanica, čak i za ljude koji se bave različitim vidovima planinarskih aktivnosti.
Rumija je samo naizgled bezvodna planina. U stvari, samo njena sjeverna padina, koja se spušta do Skadarskog jezera je bezvodna, dok je južna strana okrenuta prema moru izbrazdana sa nekoliko neobičnih kanjona: Rikavac, Perin potok, Vruća rijeka... I najizazovniji među njima, mada je to samo subjektivni sud autora ovih redova, kanjon Međuriječke rijeke.
Od kada je Međuriječki kanjon otkrio prije par godina pionir kanjoninga na našim prostorima Raško Simović, samo mali broj ljudi je uživao u njegovim nevjerovatnim čarolijama i spektakularnoj igri prirode. Ovaj kanjon je pravi biser među kanjonima i fantastičan potencijal za ljude koji se bave kanjoningom, a time zauzima visoku poziciju kao turistički potencijal za adrenalinske zavisnike, ne samo zbog njegove jedinstvene i neponovljive kompozicije, već i zbog prilično lakog pristupa i blizine mora.
Međuriječki kanjon se nalazi na južnim padinama Rumije, na granici barske i ulcinjske opštine. Pristup mu je sa magistralnog puta Bar-Ulcinj. Prije prvog tunela na ovom putu treba skrenuti lijevo i stići u selo Međuriječ. Tamo gdje put dostiže najvišu tačku treba ostaviti automobil i pješke se uputiti prema kanjonu. Jedva vidljivom stazom brzo se stiže do ulaza u kanjon. I odmah, tu na samom početku, kreće avantura pa je neophodno dobro se pripremiti za navalu adrenalina. Ovaj kanjon vam ne pruža nikakvu šansu da se priviknete na surove i opasne detalje kojim obiluje, jer od ulaska do izlaska traje akcija puna najrazličitijih detalja koji ostavljaju bez daha, detalja koji ispunjavaju sva čula. Prva vertikala je ujedno i najduža i iznosi 31 metar. U kanjonu ih ima još desetak raspona od pet do 30 metara. Obzirom da je kanjon neopremljen fiksnim instalacijama već posjetioci mogu koristiti samo prirodna sidrišta i osiguranja, prolaz se ne preporučuje rekreativcima i početnicima već samo iskusnim kanjonistima.
(Kompletnu reportažu možete pročitati u štampanom izdanju časopisa Renome broj 6.)
Zainteresovani za prolazak kroz kanjon Međuriječ ili neki drugi u Crnoj Gori sve informacije ili vodičke usluge iskusnih kanjoning i planinskih vodiča mogu dobiti kontaktom na web adresi: www.visokogorcicg.com
Piše: Milan Radović
Foto: Zoran Prljević
